Uvođenje računalnih metoda u proces funkcionalne anotacije motivirano je sve većim jazom između neanotiranih i anotiranih slijedova u genomskim bazama podataka. Budući da cijena sekvenciranja genoma ubrzano pada, ta će praznina zasigurno rasti. Povećanje broja dostupnih genomskih slijedova, s tendencijom eksponencijalnog rasta ukazuje na nužnost efikasne i povoljnije metode funkcionalne anotacije nego što su to metode temeljene na eksperimentalnom radu, imajuću u vidu ograničene resurse. Unatoč činjenici da funkcionalna karakterizacija gena nije potpuna sve dok nije potvrđena u eksperimentalnom laboratoriju, korisno je imati rezultate računalne metode, čime se omogućuje fokusiranje rada. Nadamo se da će rezultati funkcionalne anotacije dostupni u bazi podataka GORBI biti korišteni u usmjeravanju eksperimenata prema manjim pod-skupovima ciljnih gena, čime bi se povećao odnos koristi prema uloženim resursima svakog obavljenog eksperimenta.